Page 119 - Godine prve: Zašto su važne? - 11/1 prošireno izdanje

27. Utjecaj kemijskih toksina na rast i razvoj djece sustavnog djelovanja znatno veći nego u odraslih zbog toga što je propu- snost gotovo dvostruka, a relativna površina (površina u odnosu na tjele- snu masu) također je višestruko veća (npr. novorođenče ima sedam puta veću relativnu površinu kože u odnosu na odraslu osobu). Već spomenu- ti ftalati često se nalaze u pojedinim dijelovima odjeće i obuće. Nažalost, nerijetko se u obradi tekstila upotrebljavaju toksične supstance (npr. olovo, kadmij, živa, krom, perflorirani kemijski spojevi, klorobenzeni, biocidni i antifungalni spojevi, azo boje, klorofenoli, kratkolančani klori- rani parafin) koje predstavljaju opasnost ne samo zbog izravnog kontakta s kožom nego i zbog kontaminacije okoliša (odlaganje industrijskog i tekstilnog otpada). Doista se ne očekuje da su čarape impregnirane sred- stvima koja priječe rast gljivica i bakterija. Nevjerojatni su rezultati istra- živanja koji pokazuju da je u prvih mjesec dana samo putem sredstava za njegu novorođeno dijete bilo izloženo brojnim kemijskim spojevima (prosječno 48 spojeva). Nacionalne regulative o sigurnosnim standardi- ma ni izdaleka ne pokrivaju tako velik broj kemijskih spojeva. Primjerice, 2009. godine Europska unija izdala je Direktivu 1223/2009, kojom zabranjuje uporabu 1.328 kemijskih spojeva koji se mogu pronaći u koz- metičkim pripravcima, dok o većini preostalih nema nikakvih podataka. Kad je riječ o hrani, nadomjestcima hrane i vodi, osim već poznatih zagađenja teškim metalima, organskim ugljikovodicima, biocidi- ma, svakako treba voditi brigu o biološkom zagađenju (bakterije, virusi, gljivice i njima stvoreni toksini) te sintetičkim proizvodima (konzervansi- ma, zaslađivačima). Primjerice, dosta se pozornosti posvećuje HMF-u (hidroksi-metilfurfural), koji nastaje u procesu zagrijavanja kukuruznog škroba pri proizvodnji sirupa (rasprostranjeno sladilo u bezalkoholnim pićima, biljnim sirupima, konditorskim proizvodima). Riječ je o spoju koji nastaje dehidracijom ugljikohidrata (događa se kod pečenja, kuhanja ili sušenja hrane) i koji pojačava okus te hrani daje privlačniji izgled (Maillardova reakcija – karamelizacija). Iako epidemiološke studije ne upućuju na štetne utjecaje na zdravlje, na oprez potiču laboratorijska istra- živanja koja pokazuju da HMF ima citotoksični i genotoksični učinak. Suprotno tomu, istraživanja koja procjenjuju moguću toksičnost asparta- ma (L-asparagil-L-fenilalanim-metil ester) govore da je riječ o neškodljivom spoju dviju uobičajenih aminokiselina. Ipak, ako tijekom proizvodnje dođe do racemizacije (prijelaza L-forme u D- formu), mogući su toksični učinci. 467