Page 17 - Bebe vole papati - Pripremljeno za bebe. Jedimo svi!
P. 17

       MESO, RIBA, MORSKI PLODOVI I JAJA Meso i riba važan su izvor željeza, životinjskih bjelančevina, masnih kiselina i vitamina B kompleksa. Najzdravije vrste mesa su meso mladih životinja (teletina, janjetina, kuneće meso ili kunićevina i ždrebeće meso ili ždrebetina), peradi (piletina i puretina) i riba. Djetetu nudimo meso između navršenih 4 i 6 mjeseci, najprije bijelo, a kasnije i crveno; ribu nakon navršenog 6. mjeseca, a morske plodove nakon navršene prve godine života. Morske ribe vrlo su zdrava i lako probavljiva hrana čijem pozitivnom učinku na zdravlje doprinosi njihov sastav – znakovit je vrlo ugodan sastav masti bogatih omega-3 višestruko nezasićenim masnim kiselinama (nazivamo ih LCP ili LC-PUFA). Morsku ribu odlikuje i sastav u mastima topivih vitamina A i D te ni- zak sadržaj kolesterola, a, osim toga, jedan su od najboljih izvora joda u prehrani. Sadrže visokovrijedne životinjske bjelančevine, puno željeza, kalija i niacina (vitamin B3). Za bebu su preporučljive što svježije, male mlade ribe, poput skuše, haringe, sardine i lososa, a ne savjetujemo velike ribe, poput npr. tune, morskog psa ili ribe iz Baltičkog mora zbog visokog sadržaja teških metala. Ribe neka budu pirjane ili pečene, a ne pržene u ulju. Budite pozorni i prije hranjenja iz njih potpuno odstranite sve kosti! Tvrdo kuhano jaje ponudite bebi nakon navršenog 6. mjeseca. Počinjemo s malim količinama, dijete može u razdoblju od jednog do dva mjeseca jednom tjedno dobiti cijelo jaje. Žumanjak je bogat izvor masti, željeza, fosfora, cinka, vitamina A, D, E, B2, B5, folne kiseline, vitamina B12, biotina i nezasićenih masnih kiselina omega-6, a sadrži i puno kolesterola.  KRAVLJE MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI Kravlje mlijeko neka bude svježe, pasterizirano ili u prahu, no kao samostalan obrok nije primjerena hrana za dijete do navršene prve godine života! Kravlje mlijeko inače zadovoljava energetske potrebe te je beba nakon konzumiranja sita, ali može imati štet- ne posljedice za bebu koje nisu nužno odmah uočljive. Količina i sastav bjelančevina, masti, šećera, minerala i vitamina u kravljem su mlijeku, naime, bitno drukčiji nego u majčinu. Kravlje mlijeko: • sadrži previše bjelančevina i minerala, zbog čega može opteretiti bubrege • sadrži premalo tzv. nužnih esencijalnih aminokiselina koje su potrebne za djetetov normalan rast i razvoj • sadrži premalo vitamina C i E te joda • sadrži premalo željeza, a ono se slabo resorbira u probavnom sustavu te može dodatno oštetiti sluznicu probavnih organa, posljedica čega je slabokrvnost • neprobavljene bjelančevine kravljeg mlijeka mogu kod djece povećati rizik za razvoj alergije na kravlje mlijeko. Do prve godine života neka beba ima pun mliječni obrok (mlijeko, mliječno-žitna kašica) pripremljen s maj- činim mlijekom ili mliječnom formulom. Uvođenje kravljeg mlijeka ili mliječnih proizvoda, poput jogurta, skute, sira, vrhnja i maslaca, u manjim količinama može početi u dobi nakon navršenog 9. mjeseca života. Preporučuje- mo proizvode od punomasnog kravljeg mlijeka ekološkog izvora. Proizvodi od kravljeg mlijeka su zbog fermentacije (enzimske obrade) lakše probavljivi od kravljeg mlijeka. Dodajte ih u malim količinama. Razdoblje između navršenog 4. i 9. mjeseca života već je dovoljno raznovrsno što se tiče upoznavanja razli- čitog povrća, mesa, voća i žitarica, osim toga, vaša beba još uvijek pije majčino mlijeko ili prilagođenu mliječnu formulu, stoga nikada ne brzajte s dodavanjem mliječnih proizvoda. Za to ima još vremena! Posljednjih godina roditelji često nude kozje mlijeko koje se tijekom prvih godina života ne savjetuje kao puni mliječni obrok zbog mogućnosti nastanka perniciozne (megaloblastične) anemije.  GLJIVE Do navršene prve godine ne savjetujemo upotrebu gljiva u bebinoj prehrani, a kasnije samo kao začin. 15   


































































































   15   16   17   18   19