Page 7 - Bebe vole papati - Pripremljeno za bebe. Jedimo svi!
P. 7

      14 godina života imaju pet puta veće izglede za nastanak kar- cinoma dojke u usporedbi sa skupinom koja nije bila izložena u navedenoj životnoj dobi. Ftalati su kemijski spojevi koji se dodaju plastici i oni odre- đuju njezinu čvrstinu i elastičnost. Nažalost, ftalati se kontinuira- no otpuštaju iz plastike (hlape, ispiru se) te je zbog opasnosti za zdravlje djece zabranjena njihova upotreba u proizvodnji dječjih igračaka i bočica. Određeni kemijski spojevi iz skupine endokrinih disruptora imaju potencijal androgenog djelovanja i utjecaja na razvoj muških reproduktivnih organa. Ftalati su prisutni i u broj- nim proizvodima opće potrošnje, kao što su kozmetički pripravci (lak za nokte, boja i lak za kosu, deodoransi, šamponi). Prenatal- na izloženost ftalatima može uzrokovati znatno smanjenje muš- kog obrasca ponašanja u dječaka. Prema nekim istraživanjima, ulja lavande i čajevca također imaju androgeni i antiestrogeni učinak, te se kao posljedica njihove redovite upotrebe (masaža, kozmetika) može pojaviti ginekomastija u pretpubertetskoj dobi. Ipak, čini se da ftalati nemaju neposredan karcinogeni učinak. Perfluoroktanoična kiselina (PFOA) je kemijski spoj koji se upotrebljava u proizvodnji teflona (politetrafluoroetilen), koji, prema laboratorijskim istraživanjima, znatno remeti razvoj žli- jezdnoga tkiva dojke i laktaciju. U životinjskim modelima katego- riziran je kao toksin i karcinogen. Riječ je o kemijskom spoju koji se nalazi kao kontaminant u vodi, hrani, tepisima koji su otporni na prljanje, sredstvima za čišćenje tepiha, odjeći, teflonskom posu- đu, u okolišu tvornica koje proizvode kemikalije i u industrijskom otpadu. Uobičajeni je dodatak u papirnatim vrećicama koje se koriste za termičku obradu hrane (npr. vrećice s kukuruzom za pripremu kokica u mikrovalnim pećnicama). Prema istraživanju u SAD-u opća je izloženost tom spoju 98 %. Usporivači vatre. Riječ je o nekoliko kemijskih spojeva koji se dodaju u tekstil, autosjedalice i poliuretanske jastuke s ciljem usporavanja širenja plamena u slučaju požara. Takvi se spojevi oslobađaju i mogu dospjeti u organizam udisanjem ili preko kože. Laboratorijska istraživanja na životinjama pokazuju da ti spojevi mogu uzrokovati tumore i hormonske promjene, s poslje- dičnim poremećajima reproduktivnog i neurološkog razvoja. TOKSIČNI KEMIJSKI SPOJEVI U PROIZVODIMA ŠIROKE POTROŠNJE Kozmetika, odjeća, obuća, otapala, boje, sredstva za čišćenje sadrže desetke tisuća različitih kemijskih spojeva od ko- jih je veći broj potencijalno ili dokazano opasan. Tek za ilustraci- ju dimenzije potencijalne opasnosti može poslužiti podatak da se u proizvodnji kozmetike upotrebljava više od 75000 različitih kemijskih spojeva, u obradi tekstila oko 8000, dok podataka o kemijskim spojevima koji se rabe u proizvodnji obuće nema. Sve se češće primjenjuje tehnologija nanočestica (deodoransi, obrada tekstila kojom se smanjuje gužvanje). Zbog toga što su gotovo nemjerljivo malene, bez zapreka i s lakoćom prodiru u or- ganizam i još uvijek nije poznat njihov učinak na zdravlje. Kad je riječ o koži djece, potrebno je napomenuti da je potencijalni rizik od toksičnog i sustavnog djelovanja znatno veći nego u odra- slih, zbog toga što je propusnost gotovo dvostruka, a relativna površina (površina u odnosu na tjelesnu masu) također višestru- ko veća (npr. novorođenče ima 7 puta veću relativnu površinu kože u odnosu na odraslu osobu). Već spomenuti ftalati često se nalaze u pojedinim dijelovima odjeće i obuće. Nažalost, nerijet- ko se u obradi tekstila koriste toksične tvari (npr. olovo, kadmij, živa, krom, perflorirani kemijski spojevi, klorobenzeni, biocidni i antifungalni spojevi, azoboje, klorofenoli, kratkolančani klorira- ni parafin) koje predstavljaju opasnost ne samo zbog izravnog kontakta s kožom nego i zbog kontaminacije okoliša (odlaganje industrijskog i tekstilnog otpada). Doista, nije očekivano da su čarape impregnirane sredstvima koja priječe rast gljivica i bak- terija. Nevjerojatni su rezultati istraživanja koja pokazuju da je u prvih mjesec dana, samo preko sredstava za njegu, novorođeno dijete bilo izloženo različitim kemijskim spojevima, prosječno 48 spojeva. Nacionalne regulative o sigurnosnim standardima ni iz- daleka ne pokrivaju tako velik broj kemijskih spojeva. Primjerice, 2009. godine Europska unija izdaje Direktivu 1223/2009, kojom zabranjuje upotrebu 1328 kemijskih spojeva koji se mogu pro- naći u kozmetičkim pripravcima, dok o većini preostalih nema nikakvih podataka. Kad je riječ o hrani, nadomjestcima hrane i vodi, osim već poznatih zagađenja teškim metalima, organskim ugljikovo- dicima, biocidima, svakako treba voditi brigu o biološkom zaga- đenju (bakterije, virusi, gljivice i njima stvoreni toksini) te sintetič- kim proizvodima (konzervansima, zaslađivačima). Primjerice, dosta se pozornosti obraća HMF-u (hidroksi-metilfurfuralu) koji nastaje u procesu zagrijavanja kukuruznog škroba pri proizvodnji sirupa (rasprostranjeno sladilo u bezalkoholnim pićima, biljnim sirupima, konditorskim proizvodima). Riječ je o spoju koji nasta- je dehidracijom ugljikohidrata (događa se kod pečenja, kuhanja ili sušenja hrane) koji pojačava okus i hrani daje privlačniji izgled (Maillardova reakcija – karamelizacija). Iako epidemiološke stu- dije ne upućuju na štetne utjecaje na zdravlje, na oprez potiču laboratorijska istraživanja koja pokazuju da HMF ima citotoksični i genotoksični učinak. Suprotno tomu, istraživanja koja procjenju- ju moguću toksičnost aspartama (L-asparagil-L-fenilalanim-me- til ester) govore da je riječ o neškodljivom spoju dviju uobičajenih aminokiselina. Ipak, ako tijekom proizvodnje dođe do racemizaci- je (prijelaza L- u D- formu), mogući su toksični učinci. Dioksini (poliklorirani dibenzodioksini) su vrlo stabilni i ekološki nerazgradivi kemijski spojevi koji nastaju kao nusproi- zvod u industrijskim procesima u kojima se provodi spaljivanje 5   


































































































   5   6   7   8   9