Page 8 - Bebe vole papati - Pripremljeno za bebe. Jedimo svi!
P. 8

      materijala koji sadržavaju klor (proizvodnja PVC-a, taljenje me- tala, spaljivanje otpada), izbjeljivanje klorom, upotreba herbici- da i kao posljedica prirodnih procesa (vulkani, šumski požari). Najznačajniji putevi unosa su konzumacija kontaminiranog mesa, mliječnih proizvoda i ribe. Duhanski dim također sadrži znatne količine dioksina. Riječ je o kemijskim spojevima koji ima- ju kumulativno djelovanje i mogući učinci na zdravlje su brojni. Iz literature valja izdvojiti podatke o utjecaju na kožu (klorakne – kod visoke ekspozicije), strukturu zubne cakline u djece, bolesti središnjega i perifernoga živčanog sustava, štitnjače, imunosnog sustava, nastanka endometrioze i dijabetesa. Načelno je riječ o karcinogenom i teratogenom spoju. U povijesti su se, nažalost, događali brojni incidenti s industrijskim postrojenjima, zbog ko- jih je došlo do masovne kontaminacije ljudi, životinja i biljaka, s teškim posljedicama. Kad je riječ o djeci najmlađe dobi, aku- mulacija dioksina započinje već tijekom trudnoće placentalnim prijenosom i nastavlja se dojenjem. Stoga je Svjetska zdravstve- na organizacija donijela preporuke o maksimalnom dnevnom, tjednom i godišnjem unosu dioksina temeljem preporučenih količina namirnica koje sadržavaju taj spoj. Zabrinutost izazivaju studije koje upućuju na sve veću učestalost dijabetesa, debljine, astme i autizma u proteklih nekoliko desetljeća. Postoje uteme- ljene sumnje da su ove bolesti češće u djece koja su dulje dojena, a čije majke žive u područjima gdje postoji visoka ekspozicija dioksinima. Dodatnu zabrinutost donose podatci o omjeru maj- činog unosa dioksina u odnosu na tridesetak puta veći unos u dijete preko majčinog mlijeka. Arsen spada u skupinu kancerogena prve skupine (ned- vojbeno dokazana kancerogenost). Osim akutnih toksičnih učinaka, uzrokuje brojne zdravstvene poteškoće koje su katka- da vidljive i desetak godina nakon ekspozicije (maligne bolesti). Ovaj element prolazi kroz placentu i uzrokuje povećanu učesta- lost spontanih pobačaja, mrtvorođenosti i prijevremenog po- roda. Rana izloženost arsenu popraćena je većom učestalošću malignoma pluća u odrasloj dobi. Najvećim dijelom arsen dolazi u podzemne vodotoke razlaganjem aluvijalnih naslaga – mine- ralnih stijena koje sadrže arsen. Arsen i njegovi spojevi u okolišu izrazito su mobilni, ne samo zbog podzemnih vodotoka nego i zbog ulaska u organizam i širenja hranidbenim lancem. Tome treba pridodati i korištenje određenih insekticida i pesticida koji također mogu sadržavati arsen. Prisustvo arsena u vodi za piće predstavlja javnozdravstveni problem u mnogim državama. U istočnim dijelovima Republike Hrvatske razine anorganskog ar- sena u podzemnim vodama višestruko premašuju dopuštene granice. Za očekivati je da će se uvođenjem suvremenijih (ali i značajno skupljih) metodologija dearsenizacije vode njegove vrijednosti sniziti unutar dopuštenih granica. Inače, značajne koncentracije arsena mogu se nalaziti u riži. Budući da se najvi- še arsena nalazi u rižinoj ovojnici, najmanja je opasnost ako se 6 konzumira glazirana riža s koje je odstranjena ovojnica. Nasu- prot tome, integralna riža, kao i rižino mlijeko, sadrže veće kon- centracije ovog toksina. Posebnu pozornost treba posvetiti mogućoj izloženosti trudnica i male djece kemijskim spojevima iz skupina insekti- cida, larvicida, herbicida, fungicida, baktericida, rodenti- cida, akaricida, limacida, nematocida i drugih spojeva koji se koriste za uništavanje pojedinih biljnih i životinjskih oblika u svakodnevnom životu i proizvodnji hrane. Veći dio ovih spojeva može dospjeti u organizam hranom, vodom, udisanjem aeroso- la ili preko kože i sluznica. Neki od ovih preparata imaju izrazitu toksičnost i štetnost za okoliš. Budući da je riječ o velikom broju kemijskih spojeva koji se nalaze u masovnoj upotrebi, svakako treba strogo poštovati upute za rad s njima i pojačati nadzor nji- hove primjene, kao i kontrolu hrane i vode, kako bi se spriječila nedopuštena kontaminacija. ZAGAĐENJE ZRAKA Zrak u velikim urbanim centrima kontaminiran je visokim razinama nusproizvoda izgaranja goriva (benzin, nafta) i drugih fosilnih goriva. U gradskim je središtima veća učestalost bolesti dišnih puteva djece (alergijske bolesti, infekcije). Zanimljive su i dvije studije koje pokazuju da djeca koja su potencijalno izložena većim koncentracijama tih polutanata (New York), u usporedbi s djecom koja žive u područjima s niskim zagađenjem, postižu lošije rezultate na testovima inteligencije u dobi od 5 godina. Nešto kasnije, ista skupina autora pokazuje u drugoj studiji da rizična skupina djece iste dobi ima više razine anksioznosti, de- presije i poteškoća održavanja pažnje. Čini se da se većina tok- sičnih učinaka može pripisati benzenu (nalazi se u benzinu) i razgradnim produktima dizelskih goriva. Ovi potonji spadaju u skupinu mikročestica (veličina od 0,1 do 100 mikrometara) i u skupinu nanočestica (veličina od 1 do 100 nanometara). Većina ovih kemijskih spojeva razvrstana je u neku od skupina kancero- gena, ovisno o stupnju kancerogenosti. Zbog vrlo malih dimen- zija prodiru duboko u pluća i bez većih zapreka prodiru u ostala tkiva. O utjecajima na stanične membrane, organele i DNK malo je radova. Općenito su slabo poznati učinci nanočestica, unatoč činjenici da se nalaze u širokoj paleti proizvoda za ljudsku upo- trebu (deodoransi, tekstil tretiran nanočesticama zbog smanje- nja gužvanja). ZAKLJUČAK Ljudski organizam je dio ekosustava, postoji međusobna nedjeljivost i povezanost. Čovjek utječe na okoliš, ali i okoliš utječe na čovjeka, na sve segmente njegova bića, od gensko-molekular- nog do emocionalnog i socijalnog. Nedvojbeno je od iznimnog značenja osigurati što manji unos potencijalno štetnih kemijskih spojeva tijekom trudnoće i ranog djetinjstva. S obzirom na mnoš-   


































































































   6   7   8   9   10