Page 41 - Godine prve: Zašto su važne? - 11/1 prošireno izdanje

5. Razvoj mozga – nasljeđe, ljubav i njega u ranom razvoju mozga moždane stanice stvaraju međusobne poveznice (sinapse), čime se omogu- ćava njihovo međusobno komuniciranje. Najveći dio kasnijeg prirasta težine mozga događa se upravo na račun stvaranja sinaptičkih veza izme- đu neurona, te povećanja broja potpornih (glija) stanica. Sinaptičke veze umrežuju moždane stanice i omogućavaju međusobni prijenos signala. I same moždane stanice postupno sazrijevaju – mijenjaju svoj izgled i funkciju. Tipični neuron sastoji se od staničnog tijela, dendrita i aksona (vidi sliku 5.1). Stanično tijelo osigurava biološke funkcije, baš kao i kod svake druge žive stanice. Tijelo neurona uključuje i jezgru u kojoj se nalazi DNK i omogućuje ekspresiju gena uz pomoć kojih neuron postiže svoju funkci- ju: procesiranje informacija. Dendriti i aksoni su produžeci staničnog tijela, vrlo su tanki u odnosu na veličinu tijela stanice i funkcija im je prikupljanje (dendrit) i odašiljanje (akson) informacija. Dendriti i aksoni omogućuju moždanim stanicama da se povežu u veliku mrežu koju nazi- vamo mozak ili, još općenitije, živčani sustav. Neuroni međusobno komu- niciraju odašiljući elektro-kemijske signale. Kako se mozak razvija, izdanci kojima neuroni međusobno komunici- raju postaju sve razgranati- ji, a dugački krak (akson) kojim se impulsi iz jedne moždane stanice vode prema drugoj dobiva ovoj- nicu koja omogućava brži prijenos impulsa. Tako s vremenom mreža kojom se prenose informacije iz jed- nog dijela mozga u drugi postaje sve bogatija, a pri- jenos sve brži (Slika 5.2). U procesu razvoja, neu- roni odgovaraju na stimu- laciju iz okoline međusob- nim povezivanjem – stva- raju se (granaju) neuron- ske poveznice (sinapse). dendritički izdanci NEZRELI NEURON tijelo stanice mijelinska ovojnica dendritički izdanci tijelo stanice ZRELI NEURON Slika 5.2. Prikaz promjena u izgledu nezrele i zrele moždane stanice (neurona) akson akson sinapse 55